
06.08.2009. Lađe na monitoru
Iako je Dunav celom dužinom kroz našu zemlju plovan, u odnosu na ostale vidove saobraćaja zastupljen je sa svega 4,7 odsto. Do sada nijedan domaći dinar kredita nije uložen u ovaj plovni put. Sve što je urađeno pomoć je EU. Tako će i donacijom Evropske komisije, vrednom 11 miliona evra, u naredne tri godine na Dunavu kroz Srbiju biti uveden rečni informacioni servis (RIS), kao najsavremenija tehnologija praćenja i nadgledanja plovidbe. Ugovor za izvođenje radova trebalo bi da bude potpisan u septembru. Evropska agencija za rekonstrukciju finansirala je izradu master plana i studije opravdanosti za unutrašnji vodni transport u Srbiji. Kako kaže Žaneta Ostojić- Barjaktarević, direktor Direkcije za unutrašnje plovne puteve, određeni su prioritetni projekti. Uklanjanje neeksplodiranih mina zaostalih iz NATO bombardovanja prvo je na listi. Sledi remont prevodnica „Đerdap 1“ i „Đerdap 2“. Prema tehničkoj dokumentaciji, za celokupno obnavljanje brodskih prevodnica na hidroelektranama potrebno je oko 66 miliona evra.
Tu je i projekat uklanjanja potopljenih brodova u zoni hidroelektrana „Đerdap“, zaostalih iz Drugog svetskog rata. Precizno su locirana 22 plovila, za čije je uklanjanje potrebno oko 13 miliona evra. Izmeštanje privremenog drumsko-železničkog mosta u Novom Sadu neophodno je jer most predstavlja ozbiljnu prepreku bezbednoj plovidbi. Na mestu gde je postavljen nisu ispunjeni uslovi u pogledu visine i širine plovidbenog otvora. Zbog toga su česti udari plovila u stubove mosta. EU je finansirala izradu projekta novog Žeželjovog mosta, koji će biti izgrađen uzvodno od privremenog drumsko-železničkog, a po obliku i formi biće isti kao stari srušeni Žeželjov most, ali savremene konstrukcije. Za izgradnju, za koju je već dobijena saglasnost EU za delimično finansiranje kroz fondove, Srbija i Novi Sad treba da izdvoje oko 30 miliona evra.
Na listi prioriteta je i regulisanje kritičnih sektora na Dunavu kroz bagerovanje i regulacione radove na mestima koja ne zadovoljavaju preporučene gabarite plovnog puta. Procena je da ti radovi koštaju oko 45 miliona evra za 11 kritičnih sektora. Najznačajniji su Apatin, Staklar, Futog i Beška.
KORIDOR KOJI ČEKA
Uz drumski i železnički Koridor 10, kroz Srbiju, dužinom od 588 kilometara, prolazi i Koridor 7 - Dunav, čiji potencijal naša
zemlja veoma malo koristi. Realizacijom projekata vrednih 260 miliona evra znatno bi mogao da se podigne nivo usluga, da se
privuku brodovi, turisti, nautičari...
T.Spalević
Večernje Novosti

Ključne reči za povezane vesti:
Dunav, Vodni saobraćaj